• search
    search
    close
  • email
    email
    close

Newsletter

Prijavite se na newsletter listu Kutjeva d.d.

Ime

E-pošta

Please enable the javascript to submit this form

Upisom Vaše adrese e-pošte slažete s našom Izjavom o privatnosti i Uvjetima korištenja

Pravilnik nagradne igre Roštilj uz Kutjevačku graševinu

  • Pravilnik nagradne igre Roštilj uz Kutjevačku graševinu

Srijeda, 16 Lipanj 2010 18:41

Susret velikih vinara - E. Moralić i M. Grgić

Napisao
Ocjena
(0 Glas(a)ova)
Osunčane južne padine Pelješca sa svojim vinogradarskim položajima dramatično se spuštaju prema moru. Zeleni vinogradi i maslinici na škrtoj zemlji pričaju povijest i tradiciju ovog kraja kroz stoljeća.
Puno znoja, truda, znanja treba da bi se u skladu sa prirodom, dobilo samo najbolje što ona može dati.
Ljubav čovjeka i vinove loze je najbolji dokaz ovog sklada i ravnoteže, a Pelješac je živo svjedočanstvo ovog odnosa.
S pogledom na okolne vinograde dolazimo do vinarije Trstenik na Pelješcu.
Veliki vinski susret i trenutak za povijest.
Dogodio se i taj spontani, srdačni trenutak susreta dva velika vinska vizionara, karizmatika hrvatskog i svjetskog vinarstva, vinare nevjerojatne energije, vizije, mudrosti…, pogađate susret gdina. Enver Moralića i gdina. Miljenka Mike Grgića.

Gdin. E.Moralić

Gospodin Enver Moralić podrijetlom je iz Kotor Varoši, a djetinjstvo i mladost proveo je u Banjoj Luci u skromnoj obitelji s mnogo djece; majka je bila kućanica, rodom od srednjovjekovnih bosanskih banova Kotromanića, a otac vozač u autobusnom poduzeću. Završetkom Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, mislio je da će raditi na zemlji, ali okolnosti su ga odvele na druga područja, najprije u trgovinu umjetnim gnojivom i sredstvima za zaštitu bilja, a potom u naftni biznis.
Ljubav koju u sebi nosi od djetinjstva je zemlja i poljoprivreda, a to je i razlog zbog čega ju je studirao.
Želja za ostvarenjem tog dječačkog sna se počela i ostvarivati povratkom u Hrvatsku.
Prvo kupnjom starih i godinama napuštenih 50 hektara vinograda Brič iznad Kopra, koje ponovo sadi atraktivnim sorta koje vinski afirmiraju Istru. Gradi se novi najmoderniji podrum na Briču, u kojemu se proizvode ekološka vina, koja mogu dugo dozrijevati i postići maksimum kakvoće.
Preuzimanjem ikone hrvatskog vinarstva vinarije Kutjevo dd i velikim ulaganjem u nove tehnologije u vinskom dijelu afirmira se vodeća sorta grožđa u Hrvatskoj, naš najjači i najveći vinski brand Graševina.
Time se čini veliki iskorak u kakvoći prema špici vrhunskih vina Hrvatske kao i razvijanjem novih linija premium i ultra premium vina, pod markom de Gotho.
Kutjevo postaje najnagrađivanija vinarija Hrvatske u zemlji i inozemstvu., te najveći izvoznik hrvatskih vina sa oko 40% ukupnog hrvatskog izvoza.
Iskorakom na svjetsku vinsku pozornicu kao i strateško pozicioniranje u količinama za velika tržišta, gosp. Moralić kupuje i Đakovačka vina dd koja predstavljaju modernu i perspektivnu vinariju za ostvarenje ovih planova.

Gdin. Miljenko Grgić

Jedan od velikana u svjetskoj industriji vina, te slavni hrvatsko američki vinar i enolog.
Hrabrost kada je sa ukupno 32 $ skrivenih u potplat cipele napustio domovinu i obitelj se višestruko vratila kroz uspjehe i slavu koju je stekao na drugoj strani svijeta.
Njegova su postignuća i uspjesi priznati u ožujku 2008. godine primanjem u Vintners Hall of Fame.
Miljenko Mike Grgich primljen je u Kuću slavnih među prvima, zajedno sa nekim od najistaknutijih ličnosti u svijetu američkog vina, kao što su Robert Mondavi i Ernest i Julio Gallo.
Trebalo je proći težak, dug i zaobilazan put prije nego što će moći proizvoditi svoje vino u Kaliforniji, u području doline Napa. Gdin. Grgić je usavršavao svoje metode u tehnologiji proizvodnje primjenjujući metodu koju je naučio još od svojeg oca: svakog dana budi bolji, čini nešto bolje.
Rezultat takvoga pristupa bio je Chardonnay, berbe 1973., koji je Grgić proizveo za vinariju Chateau Montelena, vino proglašeno najboljim chardonnay-em (bijelim vinom) na slavnoj degustaciji održanoj u Parizu 1976. godine. Ostalo je povijest. Grgich Hills vina nastavila su osvajati prve nagrade na natjecanjima diljem svijeta, a često su se služila na službenim večerama u Bijeloj kući.
Gdin. Grgić nikad nije zaboravio svoj rodni kraj i porijeklo, te se početkom 1990., vratio u Hrvatsku sa željom da joj na bilo koji način pomogne. Znao je da najveći doprinos može dati upravo razvoju hrvatskog vinarstva kroz ulaganja u hrvatska vina kako bi ona postala svjetska klasa. Godine 1996. otvorio je vinariju Grgić Vina u Trsteniku na Pelješcu gdje proizvodi vrhunska vina od sorti Plavac mali i Pošip.


Interview
Vino ima moć stvoriti zajedništvo oko stola, oko ugodnih tema, a naročito oko konstruktivnih i vizionarskih pravaca (čitajmo globalnog vinarskog) razvoja, što će se na ovom susretu zasigurno dogoditi.
Pitanja:

1. Kako gledate na trenutnu hrvatsku vinsku scenu s obzirom na kvalitetu hrvatskih vina?

Gdin. M.Grgić:

Kvaliteta hrvatskih vina se popravlja i vidi se napredak, ali stalno treba uvoditi nešto novo.
Vinarija Grgich Hills već 33 godine svake godine uvodi nešto novo i inovativno.
Hrvatska vinska scena se razvija brže nego ranije, samo treba još ubrzati.
Put kojim treba ići je praviti vina svjetskog glasa od hrvatskih najboljih i do sada dokazanih sorti grožđa
.

Gdin. E.Moralić:

U prvom redu to se odnosi na graševinu, plavac mali i malvaziju.
Nitko u svijetu ne može napraviti bolja vina od tih sorti osim nas samih.
Treba slušati potrošača, distributera, raditi istraživanja tržišta, pratiti trendove kod potrošača.


2. Da li trenutna gospodarska kriza i pad tržišta vina kao i velike količine novih vina na tržištu koje je teško prodati, mogu uzrokovati propadanje pojedinih vinara?

Gdin. M.Grgić:

Trenutna situacija i kriza je dosta otežala situaciju za vinare i potrošnju vina u Hrvatskoj.
To ne znači da bi trebalo prestati raditi i proizvoditi vino..
Treba se držati mudrosti naših starih: ’’ Tko radi tvrdo, osiguran je za život.’’ , ali na novi način u aktualnom trenutku: ‘’ Radi tvrdo, misli pametno, osiguran je uspjeh.’’.
U današnje vrijeme nije dovoljan samo rad već treba i pametan pristup vinima u smislu marketinga i prodaje.


3. Kako se država odnosi na poticanje izvoza hrvatskih vina ?

Gdin. E.Moralić:

Hrvatska država se odnosi maćehinski prema temi izvoza hrvatskih vina, ili drugim riječima birokratski i bez interesa. Ne pomaže izvoz. Na tu temu smo i bili organizirali Vinski Forum hrvatskih vinara u Kutjevu da poboljšamo izvoz. Nadamo se da će ta naša inicijativa dati rezultate.

4. Koji je glavni razlog da država ništa ne poduzima na kontroli sivog tržišta vina i velikom uvozu rinfuznog vina iz Makedonije i ostalih zemalja?

Gdin. E.Moralić:

Neorganiziranost u smislu sivog tržišta osim što šteti vinarima, jako šteti i hrvatskoj državi jer država gubi značajne porezne prihode. Nije dobro da država u ovoj krizi nije dobar gospodar u svome dvorištu, te da potiče ovaj segment tržišta u plasmanu vina. Pretpostavka je da sivo tržište pokriva 50-60% ukupne potrošnje vina u Hrvatskoj.
Uvoz rinfuznih vina iz Makedonije predstavlja glavninu vinskog uvoza u Hrvatsku.
Jeftina vina nezadovaljavajuće kvalitete, ali vrlo niske cijene ruše image ostalih hrvatskih vina.
Neke velike hrvatske vinarije najveći promet ostvaruju upravo na takvim uvoznim rinfuznim vinima koja pune u Hrvatskoj. To kod krajnjeg potrošača može stvoriti potpuno krivu sliku o vinima općenito, odnosno gubitka potrošača kao vinoljupca i uživatelja vina.


5. Na koji način vidite strategiju za izlaz hrvatskih vina na zahtjevna tržišta zapadne Europe?

Gdin. E.Moralić:
Gdin. M.Grgić:

Strategija je vrlo jasna. Ona treba početi od dna piramide, a to su vinari.
Udruživanje vinara na regionalnoj razini u glavnim vinskim regijama: Slavoniji, Istri, Dalmaciji, a zatim zajedničkim snagama iskorak prema vanjskim tržištima pod istim brandom vinske zemlje Hrvatske.
Iskorak prema vani treba graditi samo na kvaliteti i autohtonim specifičnostima koje imamo kao vinarska zemlja. Treba također znati prihvatiti sve izazove otvorenog tržišta i jake konkurencije na tim tržištima.

6. Koje sorte bijelih i crnih vina imaju najbolji potencijal za izvoz?

Gdin. E.Moralić:
Gdin. M.Grgić:

Sorte koje imaju najveći potencijal su graševina, plavac mali, malvazija. Ne treba zanemariti sve druge sorte, ali ako govorimo o ozbiljnijim količinama onda su to navedene tri sorte.
Da bi se osigurao uspjeh treba biti osigurana kvaliteta i dovoljna količina.

7. Jesu li naša vina i naše sorte grožđa poznati u svijetu?

Gdin. M.Grgić:

Ne. Svi dosadašnji pojedinačni plasmani hrvatskih vina na američko tržište nisu bitno utjecali na prepoznatljivost nas kao vinske zemlje i naših vina. Problem su nedovoljne količine vina za ozbiljniji izvoz, marketing koji ne postoji, te nemogućnost američkog potrošača da se direktno upozna kroz promocije i tasting sa našim vinima.

8. Mnogo se investiralo u poticanje kapitalnih ulaganja i sadnju vinograda gdje su napravljeni pomaci, što je dobro, ali se s druge strane ni lipa nije uložila u brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Rezultat takve nerazmjerne i nepromišljene politike poticaja jest to da danas imamo pune podrume vina, što može dovesti do toga da se uruši kvaliteta vina tako što bi se dio vinara opredijelio za proizvodnju prosječnih vina. Kako gledate na taj problem?

Gdin. M.Grgić:

Kad god jedan vinar uspije to je uspjeh za sve vinare.
Država treba da pomaže svakom vinaru , velikom i malom, na putu do uspjeha.


Gdin. E.Moralić:

Često država nema sluha, a hrvatske vinare je teško sakupiti. Svaki vinar ima svoju filozofiju.

Gdin. M.Grgić:

Slična situacija je bila i u USA prije 50 godina, ali malo po malo su tamošnji vinari shvatili da samo zajedno mogu ostvariti napredak.
Dobar početak je pola puta.



9. Koliko trend porasta uvoza vina može ugroziti naše vinare?

Gdin. E.Moralić:

Tržište vina postaje sve otvorenije i bez jače državne kontrole u uvozu rinfuznog vina sigurno će se situacija razvijati nepovoljno za naše vinare. Uvoz kvalitenih vina nije upitan, jer takva vina ipak predstavljaju jedan dobar standard omjera cijena vs kvaliteta s kojim se naša vina trebaju natjecati i komparirati. Problem uvoza je što tu otpada skoro 90% uvoza na rinfuzna vina.

10. Smatrate li da je jedno od mogućih rješenja udruživanje vinara?

Gdin. E.Moralić:
Gdin. M.Grgić:

To je jedini način i mogućnost jačeg nastupa prema vanjskim tržištima. Treba djelovati brzo i egzaktno. Vinari se trebaju objediniti pod zajedničkim interesom i direktno istupiti pred Vladu RH sa gotovim programom i ciljevima u kojima država treba pomoći.

11. Je li potrebno izabrati najbolja vina iz svih regija za nastup na svjetskom tržištu?

Gdin. E.Moralić:

Kvaliteta je sigurno prioritet s kojim treba nastupiti na vanjskim tržištima.
Kutjevo dd izvozi 40% svih hrvatskih vina ukupno. Taj izvoz ne bi bio moguć da nemamo kontinuitet kvalitete koje potrošači cijene i vjeruju mu.


12. Kako se dvije hrvatske regije mogu jače povezati (Dalmacija sa Slavonijom ) kako bi kvalitetan domaći proizvod došao do stola krajnjeg potrošača, odnosno turista koji će na osnovu enogastronomskog užitka stvoriti pozitivan, ili negativan dojam o Hrvatskoj?

Gdin. E.Moralić:

Kvaliteta se uvijek prepoznaje. Porijeklo, ili regija naglašavaju lokalne specifičnosti i one su bogatstvo i prednost. Glavni problem u Hrvatskoj je prevelika razlika cijene vina kod podrumara i cijene vina na vinskoj karti.
Naručiti vino u velikoj većini restorana u Hrvatskoj često stvara nelagodu zbog cijene tog vina. Time nitko ne dobiva; niti vinar, niti ugostitelj.


13. U proizvodnji se dosta polaže na ekološku proizvodnju, kakav je smjer i trenutni nivo razvoja vaših vinarija u tom pogledu?

Gdin. E.Moralić:

Vinarija Brič koju smo napravili i osnovali na samoj granici Slovenije i Hrvatske je zasnovana na kompletnoj biodinamičkoj i organskoj proizvodnji. Zemlja na kojoj je podignut vinograd veličine 35 ha je ‘prije sadnje bila ‘’djevičanska zemlja’’ jer na njoj nije nikad uzgajana bilo kakva kultura. Trend je u svijetu ulaganja u organsku proizvodnju, a i tržišni potencijal za ovakva vina je dosta velik i on je u uzlaznom trendu.
Projekt jednog crnog vina od sorte Refošk kojeg smo nazvali ‘’Vinagra’’ je pokazao odlične rezultate u djelovanju na zdravstveno stanje organizma (antibakterijsko i antioksidativno djeluje) kao i na poboljšavanje krvne slike.
Cijeli projekt je vođen od strane Medicinskog fakulteta Split, na čelu sa Prof.dr. Bobanom, te njegovim timom.


Gdin. M.Grgić:

Vinarija Grgich Hills cijelu proizvodnju zasniva na biodinamičkim principima proizvodnje jer tu vidimo ostvarenje naše vizije razvoja i smjera u kojem želimo ići.
Za primjer bi rekao da jako puno ulažemo u kućice za ptice koje rade jako korisne stvari u kontroli nametnika i štetnih insekata, te smo jako zadovoljni rezultatima. Ekološka proizvodnja ima i druga ulaganja i principe, te je ona dosta skuplja od konvencionalnog uzgoja vinove loze.
Potrošački trendovi su okrenuti ovom načinu proizvodnje, jer potrošač danas želi znati i kako je grožđe odgajano u vinogradu.

14. Koliko dobro vino može utjecati na dugi život i zdravlje?

Gdin. E.Moralić:

Projekt jednog crnog vina od sorte Refošk kojeg smo nazvali ‘’Vinagra’’ je pokazao odlične rezultate u djelovanju na zdravstveno stanje organizma (antibakterijsko i antioksidativno djeluje) kao i na poboljšavanje krvne slike.
Cijeli projekt je vođen od strane Medicinskog fakulteta Split, na čelu sa Prof.dr. Bobanom, te njegovim timom. Vino će uskoro doći na tržište, a čak razmišljamo da ga ponudimo u veledrogerije kao lijek za poboljšavanje općeg stanja organizma i krvne slike.


15. Vino je inspiracija za mnoge stvari, a najviše se povezuje kroz ljubav. Ljubav prema vinu, ljubav prema ženi; kako bi ste povezali te dvije ljubavi?

Gdin. M.Grgić:

Znate, muškarcu trebaju dvije stvari. To su dva ‘’w’’. Jedno je ‘’wine’’, a drugo je ‘’wife’’.
Ženi trebaju tri stvari. To su tri ‘’m’’. Jedno je ‘’money’’, drugo je ‘’merlot’’ i treće je ‘’men’’.

Gdin. E.Moralić:

Živjeli ! Vino je ljubav koja svake dolazeće godine daje novi zanos i radost.


ZAKLJUČAK:
Ambicija i želja za napretkom hrvatske vinske scene i stvaranjem svjetske klase hrvatskih vina za izvoz, kod obojice vinskih gazda je upravo nevjerojatna.
Gospodin Miljenko Mike Grgić je navršio 87 godina, a gdin. Enver Moralić 75 godina.
Ono što možemo svi zajedno od srca poželjeti za njih je dobro zdravlje i uspjeh u nakanama da ostvare svoje vinske vizije.
U to ne sumnjamo jer su to pokazali svojim dosadašnjim rezultatima i ljubavi za napredak hrvatskih vina i hrvatskog vinarstva općenito.



Interview obavio:

M.R.
Pročitano 8049 puta Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 15 Travanj 2019 10:32
Izbornik